Kroz drugi dio koncerta posvećenog savremenom stvaralaštvu, Odsjek za kompoziciju Muzičke akademije UNSA predstavio je radove koji pomjeraju granice performansa. Od kompleksnih kamernih struktura do upotrebe digitalnih delay-a i sekvencera, ovaj nastup profesora i studenata unutar 14. Majskih muzičkih svečanosti pokazao je kako se tradicionalni instrumenti transformišu u medije novog tehnološkog doba.
Zvuk izvan okvira
Drugi dio koncerta fokusiran je na radikalno propitivanje uloge izvođača i prostora. Program reflektira pedagoški rad u klasama profesora Ališera Sijarića i Dine Rešidbegovića, gdje se podstiče autentičan istraživački pristup. Za učesnike, ovo je bio poligon za demonstraciju vještina koje nadilaze klasično muziciranje.
Muzički putokaz: od “Pariških kvarteta” do digitalnih pejsaža
- Hanan Hadžajlić – „MATH“: U izvedbi Marka Simovića, Belme Alić i Zerine Šabotić, ovo djelo istražuje matematičke principe pretočene u muzičko tkivo, zahtijevajući vrhunsku ansambalsku preciznost.
- Ališer Sijarić – „Cross Bowing“: Izvedba Gudačkog kvartet Muzičke akademije UNSA (Arsovski, Dizdar, Romanić, Alić) fokusirala se na prostornu dispoziciju. Zvuk se kretao kroz prostor, mijenjajući perspektivu slušaoca i tretirajući dvoranu kao sastavni dio instrumentarija.
- Đorđe Jovančić – „Reditation“: Kompozicija za multiinstrumentalistu i sekvencer donijela je spoj organskog sviranja i programiranih zvučnih ciklusa.
- Fokus na klasu prof. Rešidbegovića: Studentska ostvarenja Mirze Gološa („Taped AMP“), Roka Đuzela („Stretched Liquid“ uz Valhalla delay) i Rijada Kaniže („The Warp“ uz digitalni delay) prikazala su moć transformacije zvuka. Selma Hrenovica, Sonja Međugorac i Sara Barbara Bilela su kroz ozvučeno violončelo, alt flautu i violinu demonstrirale kako tehnologija produžava i mijenja prirodni odjek instrumenta.
Koncert je kulminirao nastupom profesora Dine Rešidbegovića, čiji radovi predstavljaju esenciju savremenog bosanskohercegovačkog elektroakustičkog identiteta.
Producentski osvrt:
Audio i video-produkcija Eldara Muhića u ovom je segmentu bila ključna za prenošenje slojevitosti zvučnih tekstura i prostornih efekata.
- Režijski pristup: Režija koristi dinamične krupne planove kako bi prikazala ne samo prste na žicama, već i rad sa kompjuterom i procesorima. Poseban fokus stavljen je na vizualizaciju prostornog aspekta u Sijarićevom „Cross Bowingu“, gdje kadriranje prati smjer širenja zvuka.
- Montaža i audio-preciznost: Montaža prati tehnološki puls kompozicija, dok je audio-snimak besprijekorno balansiran. Bilo je neophodno uhvatiti suptilnu razliku između direktnog tona instrumenta i njegovog digitalnog odjeka (poput onog u Đuzelovom „Stretched Liquid“), čime se ovaj koncert arhivira kao vrhunski primjer savremene audio-vizuelne produkcije na 14. Majskim muzičkim svečanostima.
Pogledajte više na: